Uređenjem starih puteva što vode kroz maslinike, dobit će se novi kilometri bickilističkih staza, bit će omogućen dolazak do maslinika, malih osamljenih uvala, uredit će se protupožarni put, a ujedno će teren biti manje atraktivan za alohtonu divljač

B iti biciklist na Cresu i Lošinju nije nimalo lako. Zapravo problem je veći ako se biciklist, a takvih je sve više, odluči na otok doći upravo vozeći se svojim prometalom na dva kotača. Takvi obavezno imaju i prtljagu, čime na cesti bez označene biciklističke staze zauzimaju više prostora od onih bez prtljage. Oni koji bicikl donesu na svom autu ili kamperu u boljoj su poziciji jer, ukoliko to ne žele, ne moraju uopće voziti glavnom prometnicom već se mogu koristiti nekom od lošinjskih šetnica ili uređenom biciklističkom stazom na Cresu. No, dio postojećih šetnica zbog nedovoljne širine ne zadovoljava istovremene potrebe biciklista i šetača. Primjerice, na potezu od Malog do Velog Lošinja, zatim od Velog Lošinja prema Rovenskoj pa dalje do uvale Javorna, staza uz more je prilično uska, s jedne je strane grmlje, a s druge stijene, pa prilikom susreta biciklista i šetača jedan se obavezno mora maknuti u stranu. Glavna prometnica koja spaja Mali i Veli Lošinj također je uska, pa biciklisti mogu stradati od automobila. Nešto je bolja situacija na postojećoj šetnici s druge strane otoka, koja vodi uz najljepše lošinjske uvale. Tamo je staza ipak nešto šira, ali tijekom ljeta pojedinim je dijelovima gotovo nemoguće proći. Svega su toga svjesni u Turističkoj zajednici grada Malog Lošinja, koja će do iduće turističke sezone realizirati projekt koji će razveseliti sve brojnije bicikliste.

   – Svjesni smo opasnosti biciklista na našim cestama, time ugrožavaju svoju i sigurnost prometa, što nikako nije poželjno. Upravo zbog toga naručili smo projekt biciklističkih staza lošinjskog arhipelaga. Pregledan je teren, dobili smo naputke kako dalje i koje izmjene u prostoru moramo napraviti. Važno je da u suradnji s Gradom napravimo plan otvaranja novih biciklističkih staza, a to su stari, danas zarasli putovi, koji vode kroz maslinike i nekadašnje vinograde. Time bi se ostvarila višestruka korist – uredit će se novi kilometri bickilističkih staza, omogućiti dolazak do maslinika, malih osamljenih uvala, uredit će se protupožarni put i bit će smanjenja atraktivnost terena za alohtonu divljač, najavila je direktorica TZ Mali Lošinj Đurđica Šimičić.

   
Atraktivna područja

Budući da je projekt tek u fazi donošenja, još se ne može sa sigurnošću reći koji će dio Gradsko i Turističko vijeće usvojiti kao prioritet.
    – Područje Punte Križa od Osora te prema Platu i Sremu bilo bi vrlo atraktivno, zbog konfiguracije terena prilagođeno za biciklizam. Izuzetno je bogato bioraznolikošću, imanjima i povijesnim građevinama, tako da bi bilo i vrlo atraktivno. Svakako bi i dio kod Artatora trebalo urediti jer trenutačno imamo velik broj biciklista u tom dijelu – govori Šimičić, koju smo pitali hoće li se širiti postojeće šetnice.
BICIKLOM BEZ STRESA

Na pitanje postoji li podatak o broju biciklista koji godišnje posjeti Lošinj, Đurđica Šimičić kaže da ne postoji službeni podatak, ali vidljivo je da svake godine imaju povećani broj biciklista koji ili iznajme bicikl na Lošinju ili ponesu osobni. Dolaze i cijele obitelji s vlastitim biciklima, kaže Šimičić dodajući da se gosti žale na nedostatak biciklističkih staza. – Da, imamo pritužbe i upravo zbog toga smo sigurni da moramo iznaći rješenje problema. I sami smo svjesni da moramo povećati sigurnost gostiju i stanovnika koji voze bicikl, ali i postići zadovoljstvo u vožnji, a ne izazivati stres.

   – Gdje god to bude moguće pokušat ćemo proširiti postojeće staze. Moramo razgovarati i s biciklistima Lošinja koji sada voze po arhipelagu, našim stanovnicima koji su dobro upoznati sa situacijom na terenu. Što više ljudi bude uključeno, bit ćemo uspješniji. Gledat ćemo sa što manje financijskih izdataka imati bolji efekt, a sve u skladu s europskim standardima. Nakon usvojenih proračuna znat ćemo i kada će se krenuti, a zatim i završiti uređenje biciklističkih staza. Projekt imamo, ovisimo o visini financiranja i zahtjevnosti terena te ljudskim resursima koji će nam pomoći u realizaciji. Vjerujemo da bi sve moglo biti gotovo u prvom dijelu 2014. godine, najavila je Šimičić koja je upoznata sa situacijom na drugim jadranskim otocima.

   
Boduli prednjače

Jedan od njih je otok Krk čiji su turistički djelatnici prepoznali važnost biciklističkih staza. Jedna takva izgrađena je na potezu od raskrižja za Valbisku pa sve do Dunata, na granici Grada Krka s Općinom Punat. Na Krku se održava i niz manifestacija kao što je »Proljeće na kotačima«, čiji je cilj promidžba krčkih biciklističkih putova te »Volim jesen – Bodul bike«, odnosno vođena rekreativna biciklijada šetnicama grada Krka uz prigodni zabavni program.
    Nešto bolja situacija od Lošinja, jest i ona na otoku Cresu, gdje biciklisti koriste stare makadamske ceste. I creske šetnice u funkciji su biciklističkih staza, od kojih nam je direktorica Turističke zajednice Grada Cresa Sanja Živanović izdvojila one veće.

   – »Staza maslina« duga je 15 kilometara i vodi oko grada Cresa, zatim staza Cres – Valun duga 17 kilometara. Biciklisti vole i kružnu turu dugu čak 50 kilometara koja vodi od Cresa oko Vranskog jezera i natrag do Cresa. Uređena je i staza na Tramuntani duljine oko 30 kilometara te staza Dražica – Gavza dugačka 6 kilometara. Postoji još dosta malih staza koje se također mogu staviti u funkciju šetnica, odnosno bicikilističkih staza, govori Živanović.

Produženje sezone

I Grad Cres i njegova Turistička zajednica planiraju do iduće sezone poboljšati uvjete za goste na dva kotača.
    – Grad Cres od jeseni nastavlja radove na produžetku šetnice /biciklističke staze od Rta Skala do Rta Križice u dužini od otprilike 400 metara (to je takozvano područje Dražica). Također će se produljiti šetnica prema uvali Stara Gavza za nekih 200 metara. Time će se spojiti jedna lijepa staza od ukupno 6 kilometara, koju će moći koristiti biciklisti.
    TZ Grada Cresa će u suradnji s Gradom razmotriti mogućnost da se urede staze isključivo za bicikliste. To je vrlo skup i zahtjevan projekt, ali iz godine u godinu se nameće kao nešto što je potrebno kao dio turističke infrastrukture. Iste bi zasigurno pomogle u produženju pred i posezone jer sve više biciklista bira upravo Cres kao svoju destinaciju. Prema podacima koje posjedujemo, organizirano brodovima na Cres dolazi tri do četiri tisuće gostiju, a pridodamo li tome one što dolaze vlastitim automobilima ili biciklom, dolazimo do brojke od pet do šest tisuća biciklista, otkrila nam je Živanović te za kraj dodala kako se gosti do sada nisu žalili na nedostatak staza.

   – Postojeće staze prolaze kroz predivne krajolike – pokraj mora, kroz šumu Tramuntane, maslinike, kroz raznoliku floru i faunu otoka Cresa. Ako i naiđu na neki manji problem to u pravilu nije razlog da se vrate na Cres ili ga toplo preporuče svojim prijateljima, zaključila je Živanović.

Piše: Ana Braškić